preloader
Bundeva od predjela do deserta

Bundeva od predjela do deserta

Jednako je dobra u slanim i slatkim kombinacijama!

Bundeva, poznata nam još i pod nazivima buča i tikva, jednogodišnja je biljka koja se s pravom naziva kraljicom jeseni jer osim što je kulinarski vrijedna, izrazito je dekorativna pa u jesenje dane krasi mnoge stolove, trijemove i dvorišta.

 

Bundeve su jeli još stari Rimljani i Egipćani, ali te sorte bile su više nalik na tikvice i konzumirale su se vrlo mlade. Bundeva o kojoj ovdje govorimo, iz porodice Cucurbitaceae, u Europu je stigla tek nakon otkrića Amerike, i to iz Meksika.

Nalazimo je kao glavnu namirnicu u mnogim receptima, od predjela do deserata, u slanim ili slatkim kombinacijama. Unatoč svom slatkom okusu, bundeva nema visoku kalorijsku, ali zato ima izrazitu nutritivnu vrijednost. Bogata je vitaminima i antioksidansima, a njeno je narančasto-žuto „meso“ izvrsne kvalitete.


Bundeve se jako razlikuju po obliku, boji i veličini, ovisno o sorti. U našim su krajevima najpoznatije i najpopularnije bundeve turkinje koje mogu imati zelenu, crvenu pa čak i žutu koru, a mogu težiti i do 5 kilograma. Budući da ih odlikuje čvrsto narančasto meso, turkinje su idealne za pečenje, no vrlo su česte i u varivima i juhama.

Mnogi najviše vole male, okrugle, čvrste bundevice japanskog porijekla, težine do jednog kilograma, poznate pod nazivom hokkaido. Ta bundeva nema debelu koru i ne treba je guliti.


Idealna je za rižota, nadjeve za svježu punjenu tjesteninu poput raviola, složence, a posebno za krem juhe koje se brzo spremaju: narežite bundevu na kockice, stavite je u lonac, prekrijte vodom i kuhajte 15-20 minuta. U tavici na ulju pirjajte poriluk, češnjak i malo majčine dušice. Dodajte u lonac s kuhanom bundevom, sve dobro izmiješajte pa izmiksajte štapnim mikserom. Na kraju dodajte soli i papra te malo slatkog vrhnja, promiješajte i poslužite.

 

Za deserte, kolače i džemove najbolje su muškatne bundeve kruškolikog oblika koje obično teže do 2 kilograma. Kora im je svijetložuta, a meso slatko i tamnonarančasto. Odlikuje ih dugi vijek trajanja - ova bundeva može odstajati i do dvije godine te i dalje biti jestiva.

 

 

Poznata nam je i njemačka, velika blijedožuta bundeva pod nazivom zentner. Ova je sorta najveća i najteža među bundevama; obično teži između 10 i 30, a u nekim slučajevima i do 50 kilograma pa čak i više. Također je vrlo ukusna, najčešće se sprema kao varivo, ali se često nađe i naribana u bučnicama. Od ove se bundeve mogu raditi i kompoti.

 

Općenito, cijele se bundeve mogu čuvati otprilike 2 do 3 mjeseca. Ako ih izrežete na komade i čuvate u hladnjaku, preporučuje se konzumirati ih u roku od 2 do 3 dana. Ako želite napraviti zalihu prije kraja sezone bundeve, možete je termički obraditi (kuhati ili ispeći u pećnici), ohladiti pa izmiksati u gustu pire smjesu, rasporediti u vrećice i zamrznuti pa poslije koristiti za juhe, rižota, njoke, nadjeve za kolače, a čak i dodati u smjesu za kruh.

 

Koja je vaša najdraža bundeva i kako je najčešće spremate?